· Slovo o autoru
· Kako je nastao grad
· Rudnik
· Termoelektrana Kakanj
· Tvornica cementa
· Načelnici/predsjednici općine
· Zaslužni Kakanjci
· Privatni biznis
· Generacija četrdesetih
· Vjerski objekti
· Spomenici
· Zgošćanski stećak
· Čitaonica i biblioteka
· Dom kulture
· FK "Rudar"
· Željeznička pruga
· Motel "Sretno"
· Rudarska glazba
· Pijaca
· Novinarstvo i novinari
· Između rata i mira
· Pozitivni i negativni stereotipi

  PRIVATNI BIZNIS

Privatnika, biznismena, menadžera, malih privrednika, poduzetnika, kako li su ih sve zvali, oduvijek je bilo u Kaknju, samo ponekad premalo, a danas najviše. Ti uspješni poslovni ljudi dolazili su ovdje cijelo proteklo stoljeće da bi razvijali posao za svoj interes i džep, plaćajući državi (nekad prešutno a nekad s protestom) uvijek onoliki porez koliki su poreznici odrezali.

S pojavom prvih tona uglja iz ovdašnjeg rudokopa pristizali su oni obično kao zanatlije i ugostitelji iz susjednih mjesta: Visokog, Zenice, Fojnice, Kiseljaka, Sarajeva, a kasnije i iz daljih gradova. Članovi nekih porodica iz toga perioda i danas su poznati biznismeni. Uz rudnik su otvarali svoje radnje pružajući, vjerovatno za minimalnu zaradu, usluge rudarima. Između dva svjetska rata bilo je, kažu oni stariji sa dobrim pamćenjem, najviše trgovina, a neke su držali i Jevreji. Kafana je tada, kao uostalom i danas, bilo najviše, ali i zanatskih radnji, pekara i sl. U socijalističkom periodu država ih je gušila, a u nekim razdobljima i potpuno sprečavala da rade. Kako to, molim vas, u socijalizmu može postojali privatnik koji se bogati na račun drugih?!

Hroničari su zabilježili da se od tih sitnih privatnika, prije svega krojača, ugostitelja i pekara, osnovala prvo krojačka zadruga, a onda državno preduzeće "Polet", koje i danas postoji, te ugostiteljsko preduzeće i gradska pekara.

Kakanj nije imao nekih izrazito velikih privatnika, mada je statistika zabilježila da je 1985. godine u općini radilo više samostalnih zanatskih radnji sa 28 vrsta zanata i 170 zaposlenih radnika. Tih godina naglo se razvija autoprijevoznička djelatnost, pa u gradu postoje mnogi taksisti i autoprijevoznici, od kojih će neki devedesetih godina postati uspješni biznismeni. Ugostiteljske radnje, posebno kafane i restorani, doživljavaju procvat i u tom periodu dominiraju "Kameni dvorac", "Katić", "Topola" i još neki, a od prijevoznika se ističu Zaimovići, Dusperi i dr. Posebno velike domete dostiže Ferid Neimarlija, koji je, osnivajući ugostiteljsku zadrugu, širom bivše države postigao velike poslovne uspjehe, da bi pred agresiju na BiH osnovao preduzeće "Feniks".

Krajem osamdesetih godina u ex-Jugoslaviji dolazi do liberalizacije privatnog biznisa, novi zakoni omogućavaju poslovnim ljudima da osnivaju privatna preduzeće u raznim oblastima, banke daju povoljne kredite za razvoj biznisa, što je pokrenulo mnoge Kakanjce da formiraju svoja preduzeća. Iako je bilo dosta većih i uspješnijih poduzetnika koji se nisu usudili odmah osnovati privatno preduzeće, već su radili kao samostalna radnja, prvi koji je probio led je bio Aziz Velispahić sa prvom privatnom firmom "Trstionica". Ona i danas postoji poslujući manje-više uspješno.

Nemoguće je u jednome ovakvom tekstu spomenuti sve ona veća privatna preduzeća, ali valja bar kazati da su se u predratnom, ratnom, a naročito u ovom poslijeratnom razdoblju ovdje afirmirali mnogi uspješni biznismeni, poput Esada Begića (Eurobest), Ise Zaimovića (Trgošped), Ivice i Igora Andrijevića (AB Petrol), Safeta Goralije (Primus-S), Avde Delibašića (Poliuretan), Šefika Vilića (Meteorteks), Seje Zaimovića (Nova trgovina), Midhata Veispahića (MB Milk) i drugih. Neki tek dolaze, jer će otkupom većinskoga i cijelog dijela državnih firmi dokazati se kao uspješni poslovni ljudi.

S obzirom na to da je budućnost države i nezine ekonomije u privatnom biznisu, može se očekivati da za koju godinu ovdje zavlada privatna inicijativa i da će Kakanj svoj daljnji rast i razvoj postići zahvaljujući upravo uspješnim privatnicima. Hoće li oni uspjeti da, uz rudarstvo, elektroenergetiku, građevinski materijal, drvnu industriju i trgovinu, razviju nove djelatnosti, saznat ćemo uskoro.