· Slovo o autoru
· Kako je nastao grad
· Rudnik
· Termoelektrana Kakanj
· Tvornica cementa
· Načelnici/predsjednici općine
· Zaslužni Kakanjci
· Privatni biznis
· Generacija četrdesetih
· Vjerski objekti
· Spomenici
· Zgošćanski stećak
· Čitaonica i biblioteka
· Dom kulture
· FK "Rudar"
· Željeznička pruga
· Motel "Sretno"
· Rudarska glazba
· Pijaca
· Novinarstvo i novinari
· Između rata i mira
· Pozitivni i negativni stereotipi

  SPOMENICI

"Djela prirode i djela kulture može suvremen čovjek potpuno uživati tek kada su tijesno vezani tekovinama civilizacije. Krnje su kulture bez civilizacije, kao i civilizacije bez kulture i samo potpuna njihova uravnoteženost stvara skladan život i samo u takvom skladu mogu se na najbolji način koristiti ljepote i osebujnosti naših krajeva", rekao je u studiji o spomenicima u općini Kakanj prof. Muhamed Kreševljaković. A taj sklad kulture i civilizacije vidljiv je i u Kaknju.

Istina, kada putnik namjernik prođe gradom, neće primijetiti dosta spomenika kao u velikim gradovima, ali je prof. Kreševljaković ustvrdio da je ovdje "ustanovljeno 213 spomenika kulture", od čega su čak 24 predložena za drugu kategoriju, te 39 arheoloških spomenika (24 prahistorijska) i 33 srednjovjekovne nekropole. Konstatujući da je naša općina bogata stećcima, od kojih je najpoznatiji Zgošćanski stećak, on ističe memorijalne spomenike kojih je 65 (gromile, stele, muslimanske, katoličke i pravoslavne nekropole, kapele, krstače, svatovska groblja, jedan izuzetno vrijedan memorijalni kompleks itd. U svojoj studiji Kreševljaković posebno ukazuje na vrijednost samostana Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, koji "ne plijeni toliko svojom arhitektonskom osebujnošću, koliko neprocjenjivim spomeničkim bogatstvom koje se nalazi u njegovim zidinama (biblioteka sa starim knjigama unikatima, vrijednim slikama, muzejskim eksponatima itd.)".

U najnovije doba nastalo je nekoliko zanimljivih spomenika, kao što je sedam spomen-ploča i po jedno partizansko groblje, spomen-biste, spomen-kosturnice i jedan spomen-park.
Kada je riječ o samome gradu, uočljivo je nekoliko spomenika. U prvom redu to je spomen-park u kome je spomen-kosturnica gdje su sahranjeni borci i žrtve fašističkog terora iz Drugoga svjetskog rata, čiji je autor Hazim Handžić, a nakon posljednjeg rata u BiH podignuto je i šehidsko mezarje.

U spomen-parku su šehidsko mezarje i spomen-konsturnica
Iznad stare direkcije kakanjskog rudnika uočljiv je i spomenik rudarima poginulima u nesreći 1965. godine koji je radio vajar P. Krstić, kao i najnoviji spomenik pred sadašnjom direkcijom Rudnika Kakanj podignut u znak sjećanja na rudare poginule u odbrani BiH od agresora tokom rata 1992.-1995.

Pred starom direkcijom Rudnika ima nekoliko spomenika. Na prostoru između zgrade i izlaza na ulicu je obelisk izgrađen na betonskom postamentu, posvećen 9. maju 1945. godine, a pred ulazom u direkciju bista Ive Lole Ribara, kao spomen na njegov boravak u Kaknju jula 1943. godine, kada je održao govor pozivajući Kakanjce da se pridruže partizanima. Na bočnoj strani zgrade direkcije je i spomen-ploča postavljena 29. novembra 1959. godine povodom 40 godina KPJ i proizvedene, prije roka, milionite tone uglja u rudniku.

Od spomenika u gradu pažnju plijeni i spomen-ploča - sjećanje na narodnog heroja Rudi Čajaveca, koji je rođen u Kaknju gdje je živio neko vrijeme, kao i njegovu spomen-kuću.
Iz vremena socijalizma je i spomen-zbirka o formiranju prvoga radničkog savjeta u rudniku (a ujedno i u BiH). Uza sve ovo, zanimljiva je i spomen-soba kakanjske 309. brigade koja je preseljena u zgradu Muzejske zbirke Rudnika Kakanj.