·	Slovo o autoru
·	Kako je nastao grad
·	Rudnik
·	Termoelektrana Kakanj
·	Tvornica cementa
·	Načelnici/predsjednici općine
·	Zaslužni Kakanjci
·	Privatni biznis
·	Generacija četrdesetih
·	Vjerski objekti
·	Spomenici
·	Zgošćanski stećak
·	Čitaonica i biblioteka
·	Dom kulture
·	FK "Rudar"
·	Željeznička pruga
·	Motel "Sretno"
·	Rudarska glazba
·	Pijaca
·	Novinarstvo i novinari
·	Između rata i mira
·	Pozitivni i negativni stereotipi

Kakanjska okolica, pa i sama periferija današnjeg grada, bogata je srednjovjekovnim stećcima, a najpoznatiji od njih je onaj čije je ime - Zgošćanski. On se, bez sumnje, ubraja u najznačajnije spomenike ovdašnjeg kraja, ali i Bosne, što zorno ilustruje podatak da je sedamdesetih godina proteklog stoljeća Televizija Sarajevo jedan detalj sa njega koristila za špicu pred najgledaniju informativno-političku emisiju - Dnevnik.

Gdje je nađen Zgošćanski stećak?
U neposrednoj blizini grada, tu nešto dalje iznad grada na lokalitetu Crkvine, blizu šimića. Povjesničar ćiro Truhelka, koji ga je 1914. godine prenio u Botanički vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu, opisujući Crkvinu - "jedno dva kilometra više današnjeg rudokopa Zgošća kod Kakanj-Doboja" - u Glasniku ovog muzeja piše i ovo: "Crkvina predstavlja ruševine starohrišćanske crkve, koje još nisu pretražene, ali svakako idu u doba kao i susjedne bazilike u Arnautovićima, Brezi i Dabravinama. Spomenik (Zgošćanski stećak, op.a.) bogato je ukrašen obilnim ornamentima i skulpturama, najljepši do sada obrađeni komad ove vrste u Bosni, a sudeći po bogatstvu izrade, to je grob kojega osobitog odličnog velmože, ako nije ban. Na pročelju spomenika, koji ima oblik ogromnog sarkofaga, prikazan je na strmoj strani grad sa kapijama, do njih dvije visoke kule, a na uglovima po dvije manje kule. Pred gradom sjedi 'ban' na prijestolju, a do njega lijevo i desno stoje dva 'dvornika'. Na jednoj kuli sjedi na otvorenom balkonu gospođa i gleda napolje. Ispod ove kompozicije drže dva konjušara dva odsedlana konja spremna da ih gospoda uzjašu. Desna strana prikazuje u dva reda dva prizora: u gornjem četiri mačem i kopljem okružena i oklopljena viteza jašu jedan za drugim na lijevo; u donjem redu prikazan je lov u šumi. U dnu stećka uriješena je čitava strana sa šest polja sa velikim zvijezdama konstruisanih od kružnica."

Zbog svoje originalnosti Zgošćanski stećak je bio inspiracija mnogim arheolozima, muzeolozima, povjesničarima i drugim ekspertima te su pomno analizirali njegove motive. Dimitrije Sergejevski 1943. godine u Glasniku Hrvatskog državnog muzeja u Sarajevu, u članku po nazivom "Nekoliko neizdatih antičkih reliefa", objašnjavajući lovačke prizore, kaže da na sredini stećka "kraj jednog stabla lovac navaljuje lovačkim kopljem na krupnog vepra", uočavajući istovremeno u trećem (donjem) redu ratnika s kopljem, pa Sergejevski cio taj čin naziva "Turnirom na stećku".


Motivi sa Zgošćanskog stećka

Neosporno je da Zgošćanski stećak, koga neki arheolozi nazivaju i "Stećkom Kulina bana" iz Donje Zgošće, datira iz srednjeg vijeka i to njegove druge polovine kada je Bosna bila najmoćnija.

Ko je bio sahranjen ispod Stećka?
Odgovor daje historičar Đorđe Stratimirović u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH (XXXVIII iz 1926. godine) tvrdeći da je to grob Stefana II koji je umro 1353. godine, pa konstatuje: "Možemo znati i koga predstavljaju ona četiri lica što su i vajana na pročelju stećka. Muž i dvije žene su išetali ispred grada, jesu ban Stefan sa ženom i kćerkom, udatom za ugarskog kralja Lauša; a muž što gleda sa kule, to je sinovac i nasljednik Banov, Tvrtko."
U Crkvini Zgošćanski stećak je bio izuzetno zanimljiv kasnijim generacijama stanovništva, koje su mu na razne načine pokušavale "prići". Sredinom dvadesetih godina proteklog stoljeća na Stećku su uočene dvije pločice na kojima je nekada bio natpis koji je otklesan. U narodu je ostala priča da je u tursko doba "bilo neke parbe oko tog groblja između pravoslavnih i katolika", pa da su onda "natpisi poništeni 1891. godine". Tada su se na jednoj od tih pločica mogla raspoznati još dva posljednja slova…
Kad se danas posmatra Stećak, vidi se da je on gotovo preko sredine nepravilno "napukao". Ustvari, on je, kako tvrde hroničari, "razlomljen na dvije pole", jer je zvečao, pa su krajem 19. stoljeća "muhamedanci iz Vareša mislili da u njemu ima 'para' i razbili su ga gvozdenim klinovima".

Zanimljivi su i ostali osnovni podaci o Stećku, koji je težak gotovo 14 tona. Isklesao ga je nepoznati Dalmatinac u romanskom stilu i to od smeđeg vapnenca iz okoline gdje i nađen (lokalitet "Ispod kamena", odnosno zapadna strana brda Križ na lijevoj strani potoka Bijela voda).